ProART 2023

Život fotografije i realni sektor

PRIMJENJENA FOTOGRAFIJA u dvogodišnjem ritmu pregled radova dijela članova Sekcije za fotografiju ULUPUH-a nema pretenzija biti odraz stanja u primijenjenoj fotografiji na ovim prostorima. Činjenica je da i mali uzorak izloženih radova odražava stanje realnog sektora, prohtjeve naručitelja, interakciju kreativnog direktora, fotografa, dizajnera, tipografa i produkcije. Bez obzira na industrijsku, reklamnu, promotivnu ili medijsku primjenu, primijenjena fotografija proizvod je timskog rada i suradnje različitih stručnjaka u kojoj fotograf uspješno (ili manje uspješno) uspijeva nametnuti vlastiti stil i kreativnu stranu fotografske prakse. U najsretnijim okolnostima, vrlo često s vremenskim odmakom nakon plasiranja marketinške kampanje, dolazi do izražaja umjetnička vrijednost primijenjene fotografije. Zaziranje od komercijalnosti i realnog sektora zapravo su u određenom trenutku nametnuli likovni kritičari i kustosi proglasivši je efemernim proizvodom u službi konzumerizma. O toj tvrdnji bi se moglo naširoko raspravljati iz konteksta povijesti fotografije, sociologije, identiteta, komunikacije, medijskog dizajna i održivosti komercijalne fotografije. To je svojevrsna paradigma fotografije nametnuta od autoriteta koji su primijenjenu fotografiju promatrali isključivo na temelju vlastitog iskustva i mentalnih filtera kroz koji su propuštali samo one informacije koje su se uklapale u njihovu sliku svijeta fotografije. U kontekst kulturne industrije primijenjenu fotografiju moramo promatrati slojevito kroz strukturu fotografskih revolucija u kojima je komercijalni element uvijek bio važan.

PROART 2023. nakon dvije godine pokazuje određene pomake, ne toliko u kontekstu nekih velikih i revolucionarnih inovacija u primijenjenom i komercijalnom smislu, već u prihvaćanju bijenala primijenjene fotografije članova Sekcije za fotografiju ULUPUH-a kao mjesta susreta i alata rekapitulacije fotografija koje su snimljene i bile dio kampanja u razdoblju od veljače 2021. do veljače 2023. godine. Drugi ProART 2023. kao žirirana članska izložba Sekcije za fotografiju koja slijedi tradiciju ULUPUH-ovih bienalnih izložbi fotografija, s posebnim naglaskom na pitanja suvremene komercijalne fotografije koja je potaknuo profesionalni fotograf Alan Matuka. Primijenjena fotografija snimana prema zamisli naručitelja, tima marketinških stručnjaka ili kreativnog direktora način je ostvarivanja egzistencije profesionalnog fotografa u kojoj pregrijavanje medija i devalvacija fotografske slike (Marshall McLuhan) vrlo često ubrzava kreativni proces i pritom otupljuje emocije autora. Vrlo često nedostaje osjećaj stvaranja nečeg posebnog, troši se fotografska duša i nestaje osjećaj umjetničkog u primijenjenoj fotografije koja nakon kampanje ostaje zakopana u mapama pohranjenih na disku računala. Većina profesionalnih fotografa fokusiranih na realni sektor uglavnom nema vremena promišljati o umjetničkom aspektu naručenih fotografija, no to i nije njihov posao. Kustos fotografije je stručnjak koji iz mase slika i poruka koje osvajaju medijski prostor izdvaja fotografiju koja posjeduje dušu i kvalitetu umjetničke fotografije.

MEDIJ FOTOGRAFIJE kao jedan od alata vizualne komunikacije, medijskog dizajna, poslovanja i oglašavanja, komunikaciju s krajnjim korisnikom može podići na višu razinu, što podrazumijeva fotografiju koja posjeduje ravnotežu umijeća, znanja, invencije i poruke, no to je tek dio umjetničkog konteksta primijenjene fotografije. Naručena fotografija određenom proizvodu, promotivnom materijalu ili akciji svojom kvalitetom i umjetničkim dosegom može ostvariti dodanu vrijednost, baš kao što je u slučaju loše komunikacije može upropastiti, jednako kao što loše dizajn može ugušiti izvrsnu fotografiju. Složenost odnosa unutar tima i komunikacija između naručitelja, fotografa, dizajnera, tipografa i izvođača radova od presudne su važnosti za konačni proizvod u kojem je primijenjena fotografija samo dio priče. Loša tipografija može upropastiti dobru fotografiju, baš kao što loša fotografija može upropastiti dobar dizajn. U trenucima sklada fotografija komunicira s ciljanom publikom, a tek povremeno, kada se svi dijelovi komunikacijskog mehanizma uspješno usklade u umjetnosti komunikacije, do izražaja dolaze umjetnički i bezvremeni trenuci uhvaćeni fotografskom kamerom. Svaki profesionalni fotograf u svom radu nesvjesno teži za ravnotežom između svrhe i sklada u svojoj primijenjenoj fotografiji. Život fotografije nakon snimanja često je nepredvidljiv. Interakcija s različitim medijima, uključenost dizajnera, tipografa, produkcije, pa čak i samog naručitelja u odabiru konačnog rješenja utječu na život fotografije.

DRUGI PROART 2023. koncepcijski utemeljen na ranijim dvogodišnjim izložbama komercijalne fotografije, profilira se u izložbu fotografija u kojoj je osim umjetničkog dometa primijene fotografske prakse važan život fotografije u sinergiji naručitelja, agencije, kreativnih timova, tipografa, izvođača i krajnjih korisnika. Izlaganje čiste fotografije i njezinog primijenjenog rješenja omogućuje komparativnu analizu naglasak stavlja na fotografa, umjetnički i autorski aspekt komercijalne i promotivne fotografije kojom naručitelji komuniciraju u tiskanim i digitalnim medijima. Trideset članova Sekcije za fotografiju: Stanko Abadžić, Jelena Balić, Deyan Barić, Janko Belaj, Mara Bratoš, Saša Ćetković, Nina Đurđević, Robert Gojević, Romano Grozić, Damir Hoyka, Damir Klaić, Željko Koprolčec, Branimir Kralj, Iva Lulić, Anto Magzan, Tomislav Marić, Roman Martin, Miro Martinić, Robert Matić, Alan Matuka, Ratko Mavar, Zoran Osrečak, Hrvoje Serdar, Petra Slobodnjak, Maja Strgar Kurečić, Siniša Sunara, Mladen Šarić, Vladimir Šimunić, Vanja Šolin i Renato Vukić izlažu po jedan rad nastao u prethodne dvije godine, što je, s obzirom na opseg produkcije svakog od njih, nedovoljno za prikaz najuspješnijih primjera primijenjene fotografije koju su ostvarili. Naglasak stavljen na umjetničko u primijenjenoj fotografiji odiše revijalnim duhom, što je i svojevrsna namjera godišnjeg cehovskog, pomalo anakronističkog okupljanja članova sekcije. Osim predstavljanja novih fotografija, uspoređivanja različitih stilova i poetika posebno je važan pozitivan osjećaj pripadanja fotografskoj zajednici.

IZLOŽBA PRIMIJENJENE FOTOGRAFIJE, bez obzira na vrijeme, temu, i sadržaj, naglasak stavlja na fotografiju kao središnji alat vizualne komunikacije sklon brzim promjenama procesa, stila i načina. Važnost fotografije u medijskom, grafičkom i produkt dizajnu nezaobilazna je, a profesionalni fotograf dio je umjetničkog, marketinškog, agencijskog, odnosno komunikacijskog tima u kojem doprinosi svojom umjetničkom vizijom na zadanu temu, što je ponekad izuzetno zahtjevno u svojoj različitosti zahtjeva i pristupa, i upravo se to izlaganjem fotografija i ostvarenih rješenja nastojalo naglasiti ovom izložbom. Pristup fotografiji u realnom sektoru podrazumijeva aktivnu koegzistenciju različitih struka kojima je zajednički cilj plasiranje i prodaja proizvoda, ideja i različitih sadržaja, korporativnih, društveno angažiranih, komercijalnih i nekomercijalnih. Stavljanje naglaska na fotografiju (uz Dan hrvatske fotografije) s namjerom naglašavanja mjesta fotografa u timu stručnjaka za marketing i oglašavanje, kreativnog tima s različitim suradnicima, naglašava ulogu primijenjene fotografije, pri čemu je važno preispitati odnose u kojima fotograf kao dio tima komunicira, oglašava, reklamira ili prodaje proizvod ili robnu marku, stil ili način života, vizualnu priču, ideologiju ili ideju. Naglasak na umjetnički doseg fotografske slike i krajnji proizvod, u kojem je pitanje sadržaja i poruke primijenjene fotografije složeno i slojevito, uvijek se na kraju svodi na pitanje koliko uspješno komuniciramo fotografskom slikom.

Draženka Jalšić Ernečić

---

pregledaj galeriju