fotografija.ULUPUH.hr

ProART 2021

Primijenjena, komercijalna ili produkt fotografija - Kako živjeti od fotografije i stvarati umjetnost?

Nakon tri tisuće godina eksplozije, preko fragmentarnih i mehaničkih tehnologija, zapadni se svijet zgušnjava. Tijekom mehaničkog doba produžili smo svoja tijela u prostoru. Danas, nakon više od stoljeća električne tehnologije, i naš središnji živčani sustav sudjeluje u globalnom zagrljaju, a prostor i vrijeme, barem na našemu planetu, više ne postoje. Veoma brzo približavamo se završnoj fazi čovjekovih produžetaka - tehnološkoj simulaciji svijesti, kada će kreativni proces spoznavanja kolektivno i združeno obuhvaćati cijelo ljudsko društvo, jednako kao što smo preko raznih medija već produžili svoja osjetila i živce. Hoće li produžetak svijesti, za čime toliko dugo tragaju oglašivači pojedinih proizvoda, biti dobra stvar, pitanje je koje dopušta široka rješenja. Slaba je mogućnost da na takva pitanja o čovjekovim produžecima odgovorimo ako ih ne razmotrimo sve zajedno. Svaki produžetak, bilo kože, ruke ili noge, utječe na ukupan psihički i društveni sklop.

Marshall McLuhan,
Razumijevanje medija

MEDIJ FOTOGRAFIJE komunikacijski je alat svijeta u kojem živimo. Profesionalni fotografi od umijeća i znanja fotografske umjetnosti žive. Ostvaruju svoju egzistenciju i daju svoj prilog mašineriji oglašavanja. Medij je poruka tvrdio je Marshall McLuhan i bio prorokom civilizacije u kojoj su se mediji pregrijali, a poruka fotografske slike devalvirala. Postali smo tupi, a naša percepcija sve je manje u mogućnosti osjetiti fine umjetničke podražaje fotografske slike. Postali smo civilizacija površnih, nezainteresiranih potrošača oko kojih se vrte nepregledni krugovi reklamnih poruka koji ukidaju stvarnost i dovode nas u stanje potrošačke hipnoze. Primijenjena fotografija tek je mali kotačić komercijale mašinerije koja potiče naše opsesivne potrebe i prazni naše resurse. Trošimo nekontrolirano i nepotrebno. Pritom, fotografija i fotografska slika troši svoju umjetničku dušu. Pa ipak, u trenutku lucidnosti i izvrsnosti komercijalna fotografija naglašava neke temeljne vrijednosti fotografskog medija i postaje umjetnička. Uspješna reklama u svojoj ravnoteži medija i poruke fotografsku sliku ponovno čini fotografijom. Upravo je u toj ravnoteži izazov primijenjene fotografije.

BIJENALE PRIMIJENJENE FOTOGRAFIJE nema za cilj načiniti opći pregled profesionalne fotografske prakse ili pregled fotografije koja nastaje u krilu reklamnih agencija i komercijalnih projekata, iako ne znači kako takav opsežan zadatak dijela fotografske prakse ne bi bio izazov na nekoliko razina; prije svega fotografije kako alata u sferi medija i komunikacije, fotografskih procesa i tehnika koje sve više teže hibridnim rješenjima, pa sve do estetske razine u kojoj uspješno odrađeni fotografski zadatak postaje umjetničko ostvarenje. U ovom slučaju, radi se tek o nevelikom uzorku radova koje su članovi Sekcije za fotografiju snimili između 2019. i 2020. godine, pri čemu se naglasak nastoji staviti na interdisciplinarne, komunikacijske i umjetničke domete produkt fotografije kao najmasovnijeg medija u kontekstu suvremene umjetničke prakse primijenjenih umjetnosti. Pro(duktivna) fotografska praksa koncepcijski nastoji naglasiti ono što u primijenjenoj fotografiji dosiže određenje umjetničke domete. Pro Art. Za umjetnost. Bez obzira na vrstu i namjenu fotografije, fotografska slika dio je poruke koju šalje plakat, city light, letak, stranica iz novina, časopis ili njegova naslovnica, korporativni portret, čitava paleta promotivnih materijala, brošura, ambalaže, mrežnih stranica, oglasa, ovitaka gramofonskih ploča, knjiga, knjiga fotografija ili kataloga izložbe, godišnjih izvještaja, godišnjaka, kalendara i novogodišnjih čestitki te najrazličitijih promotivnih kampanja u komercijalnom i nekomercijalnom sektoru.

TRŽIŠTE FOTOGRAFIJE u svijetu komunikacije i oglašavanja danas je posebno kompleksno, stoga komercijalna fotografija kao specijalna grana primijenjene fotografije mora koegzistirati uz različite struke: agencijske, umjetničke, komunikacijske i/ili društvenohumanističke. Programska namjera je predstaviti recentne produkt fotografije i njihove najuspješnije realizacije, bez obzira na podvrste u komercijalnom i nekomercijalnom sektoru, s posebnim naglaskom na razumijevanje potražnje i odnosa između fotografa, naručitelja (klijenta), oglašivačke agencije, ali i mjesta fotografa/fotografije u timu stručnjaka za marketing, dizajnera, tipografa, s posebnim naglaskom na ulogu i analizu autorske fotografije. Fotografija kao središnji alat komercijalnog oglašavanja u kojem fotografska slika kao alat uvjeravanja nosi jasne i brze poruke, osnova je uspješnog oglašavanja. Važnost fotografije u dizajnu nezaobilazna je činjenica, a profesionalni fotograf dio je umjetničkog, marketinškog, agencijskog, odnosno komunikacijskog tima u kojem koegzistira i doprinosi svojom umjetničkom vizijom na zadanu temu, što je ponekad izuzetno kompleksno. U projektu se kroz izložbu fotografija i realiziranih projekata, predavanja i panel razgovor s fotografima prikazuje pristup produkt fotografiji te razvoj i realizacija projekta u kojem je produkt fotografija sredstvo komunikacije, oglašavanja i/ili reklame. ProART 2021. kao bijenale primijenjene fotografije članova Sekcije za fotografiju ULUPUH-a nastoji nastaviti višegodišnji projekt bijenalnih izložbi komercijalne fotografije čiji je idejni začetnik profesionalni fotograf Alan Matuka. Kao i do sada, namjera je pratiti i bilježiti aktualnu problematiku suvremene fotografske prakse koja je ujedno i okvir bijenala primijenjene fotografije. Kako se radi o članskoj i žiriranoj izložbi fotografije članova sekcije u kojoj je naglasak stavljen na umjetnički element u primijenjenoj fotografiji izložba nastoji predstaviti najuspješniju produkciju primijenjene fotografske prakse u komercijalnom i neprofitnom sektoru nastale u proteklom dvogodišnjem razdoblju. Fotografije dvadeset i jednog člana Sekcije za fotografiju uzorak je na kojem možemo govoriti o suvremenoj fotografiji koja ukida jezične barijere, što je u kontekstu instagramizirane suvremene kulture danas izuzetno važno. Svoje ostvarene radove izlažu Janko Belaj, Saša Ćetković, Tomislav Dolenec, Robert Gojević, Damir Hoyka, Lorna Kijurko, Damir Klaić, Branimir Kralj, Iva Lulić, Anto Magzan, Miro Martinić, Robert Matić, Alan Matuka, Ratko Mavar, Zoran Osrečak, Mario Periša, Petar Sabol, Hrvoje Serdar, Siniša Sunara, Vladimir Šimunić i Vesna Zednik. Bez obzira na pitanje komercijalnog ili nekomercijalnog sektora, visine investicije koja je uložena u određenu reklamnu kampanju ili oglašavanje, svim autorima zajedničko je jedno: poznavanje medija i postavljanje estetske razine u kojoj stil i način nadilaze zadatak i medijsku poruku. BIJENALE PRIMIJENJENE FOTOGRAFIJE nastoji naglasiti važnost umjetničkog pristupa fotografa unaprijed zadanoj temi i sadržaju. Pitanje komercijalne i nekomercijalne fotografije u kojoj je fotograf dio tima koji komunicira, oglašava, reklamira ili prodaje – proizvod ili robnu marku, stil ili način života, priču, ideologiju ili ideju. Slika prodaje proizvod u kontekstu primijenjene fotografije ima više značenja, u svojoj osnovi je komercijalna, no ne uvijek korporativna, može biti visokobudžetna i niskobudžetna, što uvelike ovisi o profitnom i neprofitnom sektoru, odnosno o naručitelju fotografije te primjeni primijenjene fotografije. Pitanje komercijalnosti komercijalne fotografije danas je vrlo složeno i slojevito, no uvijek se svodi na pitanje načina na koji komuniciramo fotografskom slikom.

Draženka Jalšić Ernečić

pregledaj galeriju