Medij fotografije i kolektivna svijest

KOLEKTIVNA SVIJEST i novi generacijski ciklus mijenjaju strukturu našeg pristupa fotografiji, način recepcije i predodžbu o fotografiji kao mediju podložnom promjenama. U neku ruku, nade, snove i želje koje nas kolektivno inspiriraju (inspiraciju sve češće nalazimo umreženi u kolektivnu svijest društvenih mreža) postavljaju nove trendove u fotografiji. Svake dvije godine ULUPUH-ova Sekcija za fotografiju natječajem među članovima nastoji fokus staviti na ego vlastitog identiteta, na promociju fotografije kao procesa otkrivanja vlastite autentičnosti. Iluzija ili trenutak preispitivanja u komercijalnoj fotografiji u ovom slučaju tek je mali uzorak koji nema za cilj donositi neke velike i bitne zaključke. Ipak se radi o širokom spektru profesionalnih usluga koje uključuju reklamnu fotografiju, portrete za profesionalnu upotrebu (novinsku, korporativnu, promotivnu) i čitav spektar specifičnih zahtjeva koji su prilagođeni potrebama klijenta i tržišta. Pitanje kategorija i specijalizacija za pojedinu vrstu primijenjene fotografije u fotografskoj industriji kao tema je zanimljiva sama po sebi, a različite vrste odabrane u dvogodišnjem ciklusu odražavaju stanje koje se neprekidno mijenja. Od kreativne reklamne fotografije i umjetničkog pristupa modi, stilu i načinu života, fotografiji arhitekture i destinacije, hrane i proizvoda najrazličitijih robnih marki, profesionalnih portreta u tiskanim i digitalnim medijima, do inovativnih potreba korporativnog svijetu samo je dio svakodnevnih zahtjeva u fotografskoj industriji.

TRENDOVI U FOTOGRAFIJI mijenjaju se nevjerojatnom brzinom, mediji i tržište sve su gladniji novih slika koje na razini ideje sve brže prihvaća, konzumira i odbacuje. Svaki novi zahtjev klijenta pred profesionalne fotografe stavlja čitav niz izazova, od brzine rješavanja fotografskog zadatka, autentičnosti i originalnosti, do količine i kvalitete snimljenog materijala. Pritom, tek rijetki posjeduju intuitivnu sposobnost osluškivanja vlastitih ushita, sposobnost da slijede otiske vlastitog i kolektivnog iskustva. To uglavnom uključuje unutarnji kompas, intuiciju ili sposobnost povezivanja s novim izazovima u vlastitoj fotografiji. Istančana percepcija može otkriti puno o budućnosti, fokusu i smjeru u kojem se razvija vizualna kultura i način na koji komuniciramo fotografskom slikom. Kolektivnu percepciju brusi fotografska industrija i obrnuto. Ostanak u vrhu fotografske industrije uvjetovan je prihvaćanjem promjena koje su prilika za rast i novo fotografsko iskustvo. Zato profesionalni fotografi moraju vidjeti dublje i više, brusiti intuiciju kao nit vodilju koja ih vodi kroz neizvjesno i promjenjivo tržište fotografija. O njihovoj prilagodljivosti tržištu, stilu i načinu ovisi fokus na iskustvo, vještinu i inspiraciju. Sve ostalo je pitanje sinergije između klijenta, fotografa i tržišta koje je sve više usmjereno na online društvene mreže i digitalne ekonomije. Fotografija igra ključnu ulogu u digitalnoj ekonomiji u kojoj se odluka o kupovini i prihvaćanju ideje donosi na temelju slike. Suvremene marketinške strategije sve više se oslanjajun a vizualni sadržaj, a fotografija je nezaobilazni alat promotivne, komercijalne i reklamne fotografije.

TREĆI PROART 2025. nastoji slijediti temeljnu ideju bijenalne izložbe kao predstavljanja dvogodišnjeg ritma primijenjene fotografije članova Sekcije. U komercijalnom sektoru pratiti rad suvremenih fotografa sve je veći izazov, jer osim količine snimljenih i isporučenih fotografija, brzine koju u realnom sektoru nameću klijenti kao naručitelji sadržaja i tržište koje isti taj sadržaj prima, sve je veći izazov promjena načina i brzine kojima komuniciramo, kupujemo, konzumiramo. Sve je manje tiskanih medija koji objavljuju fotografiju, novine, časopisi i katalozi proizvoda sve češće su dio digitalne promocije na mrežnim stranicama, portalima i online magazinima. Naglasak je uglavnom stavljen na proizvod, prodaju i promociju, vrlo rijetko na fotografa koji je dio kreativne mašinerije, kreativnog tima, agencije, marketinga i prodaje. Između naručitelja i krajnjeg korisnika uspostavlja se vizualna komunikacija u kojoj ime fotografa nije naročito važno, osim ako se ne inzistira na osmišljenom pristupu u kojem marketinška koncepcija naglašava umjetnički pristup. Izložba Sekcije za fotografiju ULUPUH-a naglasak stavlja na fotografa i fotografiju, naglašava likovnost u komercijalnoj i promotivnoj fotografiji, pri čemu fotograf kao autor u svojoj komercijalnoj i promotivnoj ulozi nastoji ostati vjeran vlastitom stilu i načinu. Sve rjeđe komuniciranje u tiskanoj formi često zbunjuje i frustrira, objavljivanje u digitalnim medijima nestalno je i sklono zaboravu. Zapravo, tek su izložbe fotografija kao što je Pro ART prilika da neki sjajni fotografski radovi ostvare svoju materijalnu pojavnost, odnosno, da fotografska slika postane opipljiva fotografija izložena na zidu galerije.

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA kao svojevrsni anakronizam digitalnog doba, na nevelikom uzorku odabranih fotografija odražava stanje nove fotografske revolucije. Usprkos demokratizaciji fotografskog medija, sve je jasnija distinkcija između digitalne slike i fotografije. Digitalna ekonomija napokon je osvijestila važnost fotografa kao kreatora sadržaja koji stilom, načinom i kvalitetnom slikom privlači pažnju, prenosi emocije, priča priče u kojima koristi studijsku rasvjetu i znalački odabrane postavke kamere. Sve je manje mjesta fotografskom amaterizmu iz prve digitalne faze. Kako fotografija uglavnom nestaje u digitalnom okruženju online platformi, držati fotografiju u ruci većini fotografa, ljubitelja i kolekcionara fotografije, još uvijek pričinjava zadovoljstvo. Članovi Sekcije za fotografiju, Stanko Abadžić, Jelena Balić, Deyan Barić, Janko Belaj, Saša Ćetković, Matej Dokić, Nina Đurđević, Robert Gojević, Damir Hoyka, Damir Klaić, Anto Magzan, Tomislav Marić, Roman Martin, Miro Martinić, Alan Matuka, Ratko Mavar, Hrvoje Serdar, Domagoj Sever, Dražen Stojčić, Maja Strgar Kurečić, Igor Šeler, Vladimir Šimunić, Siniša Uštulica i Renato Vukić izlažu radove koji nisu odabir njihovih najuspješnijih fotografija iz prethodnog razdoblja, već osobni izbor koji posjeduje dosljednu estetiku pojedinog autora, ali isto tako i članica prosudbene komisije koje su pristigle radove odabrale, uspoređivale i dovodile u međusobnu vezu, nastojeći prepoznati trendove i predstaviti bitne zahtjeve vremena. Fotografski natječaj korišten je kao alat koji nas uči o nama samima, u ovom slučaju o fotografima članovima Sekcije za fotografiju.

Koja je svrha natječaja fotografije? Osim promicanja kreativnosti i prilike da fotografi izraze svoju umjetnost i ideje, Pro Art 2025. treba gledati kao oblik društvene osviještenosti i jednostavni i učinkoviti alat analitičkom pristupu vlastitom umjetničkom razvoju kojim je moguće poboljšati profesionalni pristup i svoje vještine. Osim toga, bitna kvaliteta fotografskih natječaja je povezivanje zajednice fotografa i korisnika fotografije; ljubitelja, kolekcionara, klijenta, korisnika. Izložba odabranih fotografija nas na zabavan način poučava o nama samima, u ovom slučaju o Sekciji za fotografiju čiji članovi, u trenutku otvorenog uma, svakom dvogodišnjom izložbom mogu naučiti nešto novo o sebi i drugima, svom radu i radu svojih kolega, suradnika i prijatelja. Suočavanje s izložbom odabranih fotografija Pro Art posredno pomaže razumijevanju različitosti, otporu promjenama i razvoju osobne karizme. Pritom povezivanje i okupljanje kreativne zajednice uspostavlja i učvršćuje kontakte u kreativnoj industriji, otvara nove komercijalne mogućnosti i međusobne suradnje kojima je krajnji cilj poticanje kreativne zajednice i ostvarivanje pozitivnih promjena u profesionalnom radu. Izložbe fotografija imaju važnu ulogu u umjetničkom, društvenom i kulturnom svijetu te povezivanju fotografa s realnim sektorom. Pritom, treba povremeno stati, odahnuti i znati uživati u fotografiji bez nekog posebnog razloga. Takav pristup životu i radu rađa nove kreativne ideje.

Draženka Jalšić Ernečić

---

pregledaj galeriju